Kako je došlo do toga da se posle uspešne karijere u oblasti računovodstva, zainteresujete za rad u mašinskoj industriji?
Aledjo doo jeste prvobitno bila knjigovodstvena agencija. Suprug je imao radionicu koja se zvala “Čelik” i kasnije 2007. godine se udružujemo i nastupamo na tržištu zajedno pod imenom “Aledjo”. Kroz udruživanje ja sam sve manje radila u knjigovodstvu i sve više se uključivala u firmu. Za CNC smo saznali kada je jednog dana stariji sin došao iz škole i rekao da mu je profesor prakse rekao da je budućnost u CNC proizvodnji. Nisam znala šta su CNC mašine, ali sam odmah počela da se informišem, istražujem tržište i pravim poslovnu analizu. Kada sam to završila zaključila sam da je to pravi posao za nas.
Čime se konkretno bavi vaša firma i ko su vam najvažniji poslovni partneri?
Naša firma se bavi CNC mašinskom proizvodnjom, izradom malih i srednjih serija delova od raznih materijala na zahtev kupca. Najčešće se koriste materijali kao što su prohrom, čelik, aluminijum, bronza, mesing, plastika itd… Imamo kupce iz raznih industrija: automobilske, medicinske, farmaceutske i prehrambene. Najvažniji poslovni partneri su nam trenutno iz inostranstva, iz Holandije i Francuske, zatim tu su i Slovenija, Austrija, Nemačka, Švajcarska, Crna Gora, kao i veliki broj firmi u Srbiji sa kojima imamo odličnu saradnju.
Imali ste firmu u Mariboru, u Sloveniji. Koliko se razlikuju uslovi za poslovanje u Sloveniji u odnosu na Srbiju?
Dobili smo priliku i otvorili ogranak firme u Sloveniji u Štajerskom tehnološkom parku, jer i kod njih postoji nedostatak CNC mašinske prozivodnje. Uslovi za poslovanje su tamo bolji, pogotovo što smo imali veliku pomoć i olakšice sa njihove strane. Velika prednost je i što iz Slovenije ka bilo kojoj zemlji u EU možete mnogo lakše izvoziti, jer nemate troškove izvoza i carinjenja. Nama je najveći problem bio da tamo nađemo radnu snagu. U Srbiji imamo u jednom zaposlenom i inženjera, i programera i operatera na mašini, ali tamo to ne možete da nađete. Tamo su ili inženjeri ili programeri ili operateri na mašini. Bilo je teško, gotovo nemoguće posvetiti se podjednako i jednoj i drugoj firmi, tako da smo prihvatili odličnu ponudu i prodali firmu u Sloveniji. Smatram da nam je to bio tada dobar potez, jer smo mogli da se potpuno posvetimo firmi u Srbiji.
Osvojili ste tržišta u Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji. Koliko je bilo teško izboriti se sa jakom konkurencijom?
Verujte bilo je potrebno mnogo truda da bi došli do toga gde smo danas. U početku je bilo teško naći projekte i kupce prema kojima bi mogli da odgovorimo sa našim tadašnjim kapacitetima. Kupce iz Holandije, Francuske i Nemačke smo upoznali na sajmu u Hanoveru 2019. godine. Za Francusku i Holandiju su to u početku bili mali projekti kako bi se međusobno upoznali i kako bi oni stekli poverenje u nas. Vremenom su se ti projekti povećavali i sada smo im jedan od nekolicine glavnih dobavljača. Sa kompanijom iz Francuske imamo odličnu saradnju pogotovo što smo sa njima krenuli u velike projekte baš tokom pandemije korona virusa. Oni su firma u polju medicinske industrije i za vreme pandemije su pravili delove za laboratorije za ispitivanje korona virusa. U jednom trenutku su im dobavljači otkazali porudžbinu i oni su poslali nama taj ceo projekat, čijom smo realizacijom uspeli da dokažemo da smo pouzdan i kvalitetan dobavljač, i to je učvrstilo naš poslovni odnos. Što se tiče Nemačke i dalje se borimo iako smo imali par uspešnih projekata. To je zbog toga što smo uglavnom bili u kontaktu sa posrednicima, a ne u direktnom kontaktu sa kompanijom. Početkom decembra smo preko Nemačko-srpske privredne komore imali priliku da sklopimo dobre i kvalitetne kontakte sa nemačkim kompanijama, na B2B sastancima u Štutgartu. Sastanci su uspešno prošli tako da verujemo da ćemo uskoro uspostaviti dugoročnu saradnju sa nekom od tih kompanija.
“Aledjo” je danas porodična firma. Osim članova porodice koliko imate još zaposlenih?
Da mi smo porodična firma i veoma sam srećna što su i moji sinovi i snaja u firmi. Pored nas, imamo još 30 zaposlenih. Svoje zaposlene sami obučavamo, da budu i programeri, i operateri na mašini. U slučaju da zatreba neki deo da se ručno programira oni to sve sami mogu da odrade bez problema. Velika je stvar što imamo i sopstveno održavanje mašina, jer ako mašina stane mi možemo odmah reagovati i popraviti je. Najbitnije je da ne zavisimo od potencijalnih majstora koje bi morali da zovemo i čekamo da izađu na teren.
Drago mi je što vidim da ima sve više žena programera i operatera koje su zainteresovane za ovu vrstu posla, jer je malo žena u mašinskom poslovanju koje se smatra muškom profesijom.
Da li planirate proširenje poslovanja?
Naravno, u našim planovima je uvek prisutan rast, razvoj i unapređenje poslovanja. Svi mi gledamo da u firmi damo sve od sebe i idemo napred. Radionica u kojoj trenutno proizvodimo je usled našeg rasta i nabavki mašina postala mala i samim tim nam je potreban novi prostor. Prvobitni plan je bio da sagradimo halu, međutim, usled kompletne situacije u svetu i aktuelnih poskupljenja taj plan se malo promenio. Našli smo prostor koji nam odgovara pa razmatramo da li ćemo ga iznajmiti Ili kupiti, ali svakako to je nešto što moramo brzo da rešavamo, pošto su nam potrebne nove mašine, jer je sve više i više upita, a samim tim su nam potrebni i novi kapaciteti.
Uvek smo težili ka tome da imamo svoj prozivod, da to bude nešto što niko ovde ne radi, prosto da imamo prazan prostor i da možemo sa tim da krenemo. Sada, na inicijativu mlađeg sina, došli smo do najnovije ideje na kojoj ozbiljno radimo i za sada ne mogu da otkrijem o čemu se radi, jer je još uvek u fazi razvoja. Nadam se da će uskoro zaživeti i da ćemo već narednom prilikom pričati o tome.
Dobitnica ste nagrade Udruženja poslovnih žena “Cvet uspeha za ženu zmaja”. Šta za Vas znači to priznanje?
Iskreno, nagrada “Cvet uspeha za ženu zmaja” za poslovnu preorjentaciju, mi je dala novu energiju, samopouzdanje i vetar u leđa sa osećajem da sve mogu da uradim. To priznanje je donelo i publicitet, koji nam je pomogao da dođemo do nekih novih poslovnih kontakata. Neki kupci su nas upravo pronašli nakon što su pogledali ili pročitali moj intervju u medijima.
Šta biste savetovali onima koji tek ulaze u preduzetničke vode?
Svima koji žele da se upuste u preduzetničke vode mogu posavetovati da prvo krenu sa onim što znaju dobro da rade. Da uvek moraju biti u toku sa vremenom i trenutnim dešavanjima, da budu spremni na izazove i rizike koje preduzetnički posao nosi, da se ne obeshrabre nego da uvek gledaju da prevaziđu sve probleme i da ne odustaju. U svakom poslu morate da budete uporni ukoliko želite da uspete, a morate znati nekad i da izgubite da biste nešto dobili.