Aleksandre de Rotšild (37) zameniće svog oca Davida de Rotšilda (75) na mestu izvršnog direktora banke. Naslednik će postati sedma generacija dinastije, koja će vladati ovom francusko – britanskom investicionom bankom, osnovanom daleke 1838. godine, prenosi B92.
"Ova promena u rukovodstvu u kompaniji je pažljivo pripremljena. Aleksandre, koji ima 15 godina iskustva, pokazao je duboko znanje o svim našim poslovima", rečeno je iz kompanije.
Rotšild je prošlog meseca prijavio veću godišnju dobit i prihode. Grupa je navodno imala polugodišnji prihod od 852 miliona evra. Kompanija zapošljava oko 2.800 ljudi u 40 zemalja.
Oko najbogatije porodice na svetu Rotšild uvek je postojao veo tajne, o njima se nije moglo znati baš sve. Jedina činjenica, koju većina ljudi zna o ovoj porodici je da su bogati. Međutim, postoje neke interesantne činjenice o njima. One uključuju sve: od tajnih društava, ratova, incesta i svega ostalog što možete očekivati od jedne bogate porodice.
Kad porodica ima više novca nego što ljudi misle da imaju, taj novac želi zadržati, a jedan od načina kako da to uradi je da se međusobno venčavaju. Rotšildi su na taj način sprečili da u njihov krug uđu drugi ljudi i tako počnu polagati pravo na njihov novac. Mnogima je to neprihvatljivo, ali za njih je to bila dobra finansijska strategija. Ceo incestni pokret predvodio je osnivač porodice Majer Amsčel Rotšild. On je postavio celu lozu tako da su žene porodice Rotšild bile vrlo ograničene sa mogućnostima sklapanja braka kada je u pitanju dobijanje nasledstva. Jedini način da dobiju svoj novac bio je da se udaju za svoje rođake.
Mnogi od članova porodice želeli su vlast za sebe u svojoj zemlji i smatrali su se iznad zakona i zakonodavaca. Amsčel Rotšild je navodno jednom rekao: “Dajte mi kontrolu nad ekonomijom zemlje i baš me briga ko joj pravi zakone”. To se u suštini svodi na to da su oni verovali da mogu postavljati sopstvena pravila dokle god imaju dovoljno novca.
Neki tvrde da i današnju cenu zlata određuje porodica Rotšild. Godine 2004. Nejtan Majer Rotšild i sinovi povukli su se iz biznisa sa zlatom i drugim vrednim metalima i prepustili su svoje mesto porodici Barklej. Rotšildi su imali glavnu reč vezanu za cenu zlata od 1919. godine, kada se pet vodećih trgovaca u industriji sastajalo dva puta dnevno kako bi namestili cenu. To je Rotšildovima i njihovim kolegama dalo moć nad ljudima, koji su držali zlato kao najvredniju imovinu, a mnogi to rade i danas.
Federalne rezerve ili centralna američka banka je u privatnom vlasništvu, a tu SAD drži većinu svog novca. Smatra se da su porodice Rotšild i Rokefeler imale veliki uticaj u toj instituciji.
S obzirom da navodno Rotšildovi kontrolišu pola novca na svetu, oni su bili ti koji su finansirali većinu ratova, koji su se dogodili u poslednjih 200 godina. Financirali su sve još od Napoleonovih ratova, pa do svetskih ratova 20. veka. Pozajmljivali su novac vladama zemalja umesto pojedincima, pa su tako postali i ostali najmoćnija porodica u istoriji sveta.
Rotšildovi su bez sumnje, najbogatija porodica na svetu i stoga je čudno što se niko od njih ne pojavljuje na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi, ali to ne znači da i dalje nisu najbogatiji.
Oni tvrde da je njihovo neto bogatstvo oko 350 milijardi dolara. Međutim, postoje mnogi koji procenjuju da imaju jedan trilion dolara neto vrednosti.