Propisi

„Poreski rajevi“ - oaze bogatih

Svetska ekonomska kriza iznedrila je razna pitanja, a jedno od gorućih jeste izbegavanje plaćanja poreza putem diferencijalnih poreskih tretmana, odnosno putem „poreskih rajeva“ ili „poreskih oaza.“ Mnogi kritičari smatraju da je upravo višedecenijsko postojanje of-šor zona omogućilo razne finansijske manipulacije, što je i prouzrokovalo Svetsku ekonomsku krizu.

    Poreski rajevi“ su jedna od glavnih crta globalne ekonomije u poslednje tri decenije. Oni omogućavaju bogatima širom sveta da svoje bogatstvo premeste na „egzotična“ mesta, kako bi izbegli plaćanje poreza. Između ostalog, oni su postali jako bitni i za poslovanje moćnih multinacionalnih kompanija, koje ostvareni profit iz države gde je profit ostvaren, premeštaju u onu državu koja ima po njih povoljniji poreski tretman, što dovodi do toga da te kompanije ili plaćaju neznatan porez ili ga uopšte ne plaćaju.

    Nezvanično, postoje četiri vrste „poreskih rajeva.“ U prvu grupu spadaju države bez poreza, kao što su Bermudi i Bahami, nakon njih slede države sa porezima po niskoj stopi, poput Devičanskih ostrva. Treću grupu čine države u kojima se plaća porez na prihod iz domaćih, ali ne i stranih izvora. Takve države su Panama i Liberija. Države koje odobravaju specijalne privilegije, odnosno koje se smatraju „poreskim rajevima“ samo za granične slučajeve čine četvrtu grupu.

      Na nivou Evropske unije u okviru stručnog finansijskog tela „Grupa za pravila postupanja Saveta ministara Evropske unije“ , aktuelno je razmatranje koje bi to države trebalo staviti na takozvani „crni spisak“, a možda i zavesti izvesne sankcije zbog činjenice da su dozvolile masovne prevare u izbegavanju plaćanja poreza.

     Iako se Srbija, prema navodima inostranih agencija, prvobitno nalazila na spisku od 36 država koje bi mogle biti uključene na proširenu „crnu listu“, ona je isključena iz novog nacrta predloga država koje bi se mogle naći na ovoj listi zbog ocene da će, u skladu sa zahtevima Evropske unije, ispuniti dodatne obaveze.

    Iz Narodne Banke Srbije poručeno je da će se, kao i do sada, nastaviti sprečavanje svih vrsta kreativnog tumačenja propisa u kojima bi država, budžet, privreda i građani bili oštećeni bilo zbog olakog kretanja kapitala, bilo zbog nerealno prikazanih profita.

    Ceo ovaj postupak oko sačinjavanja „crne liste poreskih rajeva“ se brižljivo drži u tajnosti, a konačna odluka Evropske unije očekuje se 5. decembra.

Nenad Cvjetićanin, advokat

Advokatska kancelarija „Cvjetićanin&Partners“https://cvjeticaninlegal.com/

Advokatska kancelarija „Cvjetićanin&Partners“ za svoj primarni cilj ima pružanje advokatskih usluga na visokoprofesionalan način, kao i razvijanje odnosa međusobnog poverenja sa svojim klijentima.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!