Osnovni cilj Zakona o finansijskom obezbeđenju jeste očuvanje i jačanje ekonomske stabilnosti, a njegova najbitnija specifičnost jeste potpuno drugačije predviđena procedura namirenja potraživanja primaoca obezbeđenja iz primljenih instrumenata finansijskog obezbeđenja (novčanih sredstava, kreditnih potraživanja i finansijskih instrumenata).
Ovaj Zakon odnosi se na limitiran krug subjekata (primera radi, Republika Srbija, njeni organi i organi lokalne vlasti, Narodna banka Srbije, banke, Evropska centralna banka, Međunarodni monetarni fond, Evropska Unija itd.).
Zakon o finansijskom obezbeđenju primaocu obezbeđenja daje pravo da svoje potraživanje realizuje bez pokretanja postupka prinudnog izvršenja, bez prethodnog upozorenja davaoca obezbeđenja, bez javne prodaje ili kakvog drugog propisanog načina realizacije, kao i bez utvrđivanja posebnog roka, čiji bi protek označio nastupanje uslova za realizaciju sredstava obezbeđenja. Njemu čak neće biti potrebna ni saglasnost suda. Primalac obezbeđenja će moći da se naplati iz instrumenata finansijskog obezbeđenja nesporedno, bez učešća nadležnog organa. Posebno bitno je naglasiti da na realizaciju sredstava obezbeđenja nikakvog uticaja neće imati pokretanje niti otvaranje stečajnog postupka, likvidacija, reorganizacija bilo primaoca, bilo davaoca obezbeđenja, niti bilo koja odluka doneta od strane nadležnog organa u pomenutim postupcima.
Dajući pravo primaocima obezbeđenja da postupaju na ovakav način, zapravo se u pravni poredak naše zemlje uvode do sada nepoznate procedure i instituti potpuno različiti u odnosu na one koje predviđaju Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o izvršenju i obezbeđenju, Zakon o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar i drugi zakoni.
Osim navedenog, ovaj Zakon detaljno uređuje posebnu vrstu ugovora – ugovor o finansijskom obezbeđenju. Zaključenjem ovog ugovora davalac obezbeđenja se obavezuje da prenese sredstva obezbeđenja primaocu obezbeđenja, odnosno da na tom stedstvu u njegovu korist konstituiše založno pravo, radi obezbeđenja izvršenja svoje ili tuđe obaveze finansijske prirode. S druge strane, primalac obezbeđenja ima obavezu da u skladu sa ugovorom ta sredstva davaocu obezbeđenja vrati po izvršenju ili istovremeno sa izvršenjem finansijske obaveze.
Nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog Zakona će vršiti Narodna banka Srbije, Komisija za hartije od vrednosti ili drugi nadležni organ, u zavisnosti o kom subjektu finansijskog obezbeđenja se u konkretnom slučaju radi.
Nenad Cvjetićanin, advokat