Još 2000. godine Lisabonskim ugovorom i Evropska unija je u strategiji sopstvenog razvoja formalizovala ekonomiju zasnovanu na znanju, postavljajući cilj da postane najkonkurentnija ekonomija na svetu zasnovana na znanju i nauci. Zato će jedan od izazova za Srbiju na putu pristupanja EU biti i reforma ekonomske misli u pravcu razvijanja sopstvene ekonomije zasnovane na znanju, zarad povećanja konkurentnosti privrede na evropskom i svetskom tržištu.
Jedan od pokretača ove reforme i faktor ubrzanog razvoja privrede i društva svakako su kreativne industrije, koje se i u Srbiji već deceniju i više razvijaju potpuno samostalno, kao samonikla industrija na margini pažnje kada su u pitanju strategije privrednog i ekonomskog razvoja zemlje. Važno je da ovaj trend promenimo, da fokus privrede i donosioca odluka usmerimo ka kreativnim industrijama i postanemo konkurentni, privlačni za dugoročne investicije, ali privlačni i talentima čije ideje mogu značajno povećati naš društveni i ekonomski potencijal.
Različite su definicije kreativnih industrija, no svaka od njih naglašava da su u osnovi kreativnih industrija delatnosti zasnovane na autorskim pravima i intelektualnoj svojini. Prema studiji, koju je objavio Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kreativne industrije kod nas čine oko 4 odsto BDP-a, što je približno ekvivalentno doprinosu cele rudarske industrije ili npr. ekonomskom doprinosu sektora finansija kada je BDP u pitanju.
Doprinos kreativnih industrija ukupnom razvoju najbolje se ogleda kroz:
- Povećanje zaposlenosti (više od 90 odsto učesnika u kreativnim industrijama su mikropreduzeća, čime se stimuliše samozapošljavanje i preduzetništvo),
- Povećanje vrednosti (kroz kreiranje dodatne vrednosti) i povećanje tražnje za proizvodima i uslugama.
A kako je to u svetu? Prema podacima koje je još 2016. godine na svom sajtu objavila Vlada Velike Britanije (VB) kreativne industrije su ukupnoj privredi te zemlje doprinosile čak 84,1 bilion funti što je činilo oko 9 odsto ukupne ekonomije VB! Isti podaci govore da kreativne industrije u VB rastu duplo brže od ukupne privede i svakog sata generišu 9,6 miliona funti! (Grupa kreativnih industrija na koje se odnose podaci su: marketing i advertising, arhitektura, dizajn proizvoda, grafički dizajn, modni dizajn, film, tv, video, radio i fotografija, IT, softverske i kompjuterske usluge, izdavaštvo, muzeji, galerije, biblioteke, vizuelne i izvođačke umetničke delatnosti http://bit.ly/1Uo137m). Prateći ovaj trend zvaničnici Vlade Velike Britanije kažu: „Vlada će nastaviti da stvara stimulativno okruženje za kreativne industrije, kroz poraske olakšice, ulaganja i finansiranje bespovratnim sredstvima, kao i kroz zaštitu autorskih prava i intelektualne svojine“.
Šta može da učini naša Vlada da pospeši razvoj kreativnih industrija, a time i privrede u celini:
- Pre svega – da u određenim grupacijama u privredi i društvu radi na podizanju svesti o značaju autorskog dela i intelektualne svojine, kao i da sprovodi punu pravnu zaštitu ovih dela;
- Da kontinurano edukuje privrednike, udruženja i institucije u privredi o direktnom učinku ekonomije bazirane na znanju i kreativnih industrija na kvalitet njihovog poslovanja;
- Da reanimira nekadašnje Biz&ART priznanje za uspešnu saradnju privrede i kulture i pruži punu podršku ovoj međusektorskoj saradnji;
- Da stimuliše kreativno stvaralaštvo i kreativne industrije kroz poreske tretmane, poreske kredite, bespovratna sredstava i olakšice za ulaganja u ovom sektoru.
Da kreativnost privredi ne bude trošak, već investicija i vrednost. I knjigovodstvena i suštinska.
Nataša Pavlović Bujas, direktorka agencije Blumen group
(Agencija za tržišno pozicioniranje proizvoda, usluga i kompanija/Kreativna industrija Srbije)