Društvo

Mere za smanjenje zagađenja životne sredine

Javna rasprava o kvalitetu vazduha u Srbiji pokazuje da smo na putu društvenog konsenzusa o životnoj sredini, ali zdrav život i životno okruženje nisu mogući ukoliko svako od nas svojim ličnim odnosom i promenom navika ne učestvuje u tom značajnom procesu, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan nedavno na javnom slušanju Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine.

Ministar je ukazao na brojne uzroke zagađenja vazduha i narušavanja životne sredine, ocenjujući da je javni diskurs o kvalitetu vazduha pokazao dovoljno naraslu kritičku svest javnosti da bi zaštita životne sredine dobila visoki društveni značaj koji joj pripada. Goran Trivan je ukratko upoznao prisutne sa merama Ministarstva za poboljšanje kvaliteta vazduha koje su u toku, kao i sa dugoročnim merama koje će biti realizovane u narednom periodu. Pored zakonodavnog okvira, od velikog značaja je precizno utvrđivanje kvaliteta vazduha, zbog čega će Ministarstvo u ovoj godini izdvojiti još 25 miliona dinara za nabavku mernih stanica, pored već izdvojenih sredstava koja su upotrebljena za nabavku mernih stanica u Novom Pazaru i Vršcu, istakao je ministar. Protekle godine Ministarstvo je podržalo projekte lokalnih samouprava na osnovu kojih je pošumljeno 280 hektara, a ove godine će dodeliti još 41 milion dinara, čime će se obezbediti nove površine pod šumom u Srbiji. U pripremi je propis na osnovu kojeg će biti omogućena  dodela subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila što je paradigma volje države da investira u saobraćaj, rekao je Trivan i najavio da će Ministarstvo, imajući u vidu predloge i inicijative zainteresovanih građana i asocijacija, razmotriti mogućnosti za uvođenje olakšica onima koji bi se opredelili za vozila na gas.    

Kako je naglasio ministar Trivan, potrebno je ugraditi zaštite životne sredine u sve sektorske politike, i ekološke principe primenjivati i kroz redukciju saobraćaja, zatvaranja individualnih ložišta i priključivanje domaćinstava na sistem daljinskog grejanja, kontrolu i ograničenje industrijske emisije,  urbanizam, i druge mere, a  zbog složenosti ovih pitanja, njihovo rešavanje kroz rad komisije vlade Republike Srbije je pravi put, jer Ministarstvo zaštite životne sredine u ovom procesu ne može biti samo.

Inače, država će raditi rekonstrukciju i modernizaciju postrojenja koja utiču na zagađenje životne sredine. Biće sređena postrojenja čija je ukupna ulazna instalisana toplotna snaga jednaka 50 megavati ili je veća i koja poseduju upotrebnu dozvolu izdatu pre 1. jula 1992. godine, a u nedostatku upotrebne, građevinsku dozvolu, ili koja su puštena u rad pre 1. jula 1992. godine.

Ova odluka nalazi se u Nacionalnom planu za smanjenje emisije glavnih zagađujućih materija, koje potiču iz starih, velikih postrojenja za sagorevanje (NERP), a donela ju je Vlada Srbije. Kako se navodi u dokumentu, među postrojenjima koja će biti obuhvaćena radovima su Termoelektrana "Nikola Tesla" A (A1-A3, A4-A6) i B (B1-B2), Termoelektrana "Kostolac" A1, A2 i B1-B2, zatim Termoelektrana-toplana Novi Sad, Toplana "Vreoci Kolubara - Prerada", NIS a. d. "Energana Novi Sad", NIS a. d. "Atmosferska destilacija 2" i NIS a. d. "Energana Pančevo".

Nacionalnim planom podrazumeva se da će na nekim postrojenjima biti urađeno odsumporavanje dimnih gasova, negde će se raditi na smanjenju oksida azota, a na drugima će biti odrađena rekonstrukcija elektrofilterskih postrojenja. Stanje starih velikih postrojenja za sagorevanje nije dozvolilo našoj zemlji da ispuni zahteve LCP direktive do propisanog roka, koji je istekao 31. decembar 2017. godine.

CILj NERP je da se smanje ukupne godišnje emisije sumpor-dioksida, oksida azota i praškastih materija iz starih velikih postrojenja za sagorevanje obuhvaćenih NERP. Tako bismo do 1. januara 2028. godine dostigli granične vrednosti štetnih emisija.

 

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!