Letonija je pokrenula istragu o korupciji protiv guvernera centralne banke Ilmarsa Rimševiča. To pitanje je posebno osetljivo pošto on sedi u savetu Evropske centralne banke (ECB).
Kriza je produbljena pošto je AP izvestio o optužbama da je Rimševič povezan s pranjem novca iz Rusije i izneo optužbe lokalnih bankara o njegovim pokušajima iznude.
Rimševič je pritvoren u subotu, ali je posle dva dana pušten na slobodu uz kauciju bez optužnice. Njemu je zabranjeno da obavlja dužnosti, ali ne može odmah biti smenjen, što stvara neizvesnost u toj zemlji.
Posle nekoliko dana ćutanja ECB je izdala saopštenje u kojem se teret rešavanja skandala stavlja na Letoniju. Ne navodeći ime zemlje, ECB je saopštila da je na državama članicama da se bore protiv pranja novca i da ona sama nema ovlašćenja da sprovodi istrage u pojedinim državama.
ECB je navela da "propusti u borbi protiv pranja novca mogu ukazivati na dublje ukorenjene manjkavosti u upravljanju u bankama". "ECB nema ovlašćenja za istrage da otkrije te manjkavosti", navodi se u saopštenju.
Glavna ekonomistkinja u kompaniji Kapital ekonomiks, Dženifer Mekion rekla je da letonski slučaj ističe manjak kontrole u evropskom bankarskom sistemu.
Viši istraživač u praškom Institutu za međunarodne odnose Mark Galeoti rekao je da će evropske države i institucije, mada možda žele da ojačaju propise, verovatno želeti da letonski skandal kratkoročno reše.
Druge države i evropske institucije ne žele da preoštro kazne Letoniju dok zemlja pokušava da očisti svoj finansijski sektor, a i druge zemlje nisu savršene u rukovodjenju bankama, rekao je on i dodao da izveštaji o globalnom pranju novca pokazuju koliko je takvog novca prolazilo kroz banke u Londonu i Frankfurtu.
Galeoti je rekao da je bez obzira na posledice letonske istrage naglasak na transparentnosti dobra stvar.