Od 2010. godine prosečno je od naših ljudi u inostranstvu u maticu stizalo 2,6 milijardi evra godišnje. “Najveći deo ličnih transfera čine doznake naših građana iz inostranstva”, objašnjava Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta.
Iz inostranstva građanima u Srbiju stižu i penzije. Ovi iznosi, međutim, nisu toliko promenjivi.
Najveći deo doznaka u Srbiju pristiže u evrima i to iz zemalja u kojima živi i radi najveći broj naših građana. To su Nemačka, Švajcarska, Austrija i Francuska. Zvanični podaci na šta ovdašnji građani troše ovako dobijeni novac - ne postoji. Jer, reč je o transferima novaca između domaćinstava, odnosno građana, prenose Novosti.
“Doznake zavise od globalnih trendova”, objašnjava ekonomista Ivan Nikolić. “Ove godine su u porastu. Kad je stanje u ekonomijama tamo gde rade naši ljudi dobro, više se novca šalje kući. Kada je tamo kriza, štede i oni. U Srbiju šalju manje iznose”.
Od januara prošle godine, do septembra ove, prema podacima platnog bilansa Srbije, najviše ličnih transfera iz inostranstva zabeleženo je tokom maja i avgusta ove godine. Reč je o mesečnom prilivu od 340 miliona evra (maj), odnosno 349 miliona evra, koliko je zabeleženo u osmom mesecu. Kada se posmatraju avgust ove i avgust prošle godine, reč je o porastu iznosa od čak 127 miliona evra, odnosno za 57 odsto.
Najveći deo ličnih transfera iz inostranstva čine upravo doznake radnika. Od 2,18 milijardi evra transfera, koji su pristigli u Srbiju od januara do početka septembra, na njih se odnosi 1,7 milijardi evra. To je za 410 miliona evra više u odnosu na isti period 2017. godine. Inače, doznake čine oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda Srbije.
