Tokom ovogodišnjeg dijaloga posebna pažnja je posvećena temi digitalizacije i inovacija. Predstavnici obe institucije prezentovali su i aktuelna makroekonomska kretanja, monetarne politike i kretanja u finansijskim sistemima, kao i mere koje su donošene u cilju ublažavanja negativnih efekata uzrokovanih pandemijom COVID-19.
Narodna banka Srbije predstavila je prednosti IPS NBS sistema čiji je Narodna banka Srbije operator, koji je pušten u rad 22. oktobra 2018. godine kao prvi sistem za instant plaćanja na Balkanu. Ovim sistemom omogućeno je da korisnici vrše prenos sredstava u bilo koje doba dana, 365 dana godišnje putem standardnih kanala za iniciranje transakcija (šaltera banaka, aplikacija za mobilno i elektronsko bankarstvo), plaćaju račune skeniranjem NBS IPS QR koda sa računa izdavaoca putem aplikacije za mobilno bankarstvo, vrše instant plaćanja na fizičkim i internet prodajnim mestima. Narodna banka Srbije je 16. novembra omogućila i svim zainteresovanim izdavaocima računa (npr. javnim komunalnim preduzećima) da putem internet stranice https://nbs.rs/QRcode/ generišu ili validiraju NBS IPS QR kod. Narodna banka Srbije će nastaviti sa aktivnostima na daljem unapređenju platnog sistema u Republici Srbiji i razvoju funkcionalnosti IPS NBS sistema, i uskoro će, u saradnji sa učesnicima sistema omogućiti DeepLink opciju za instant plaćanja na internet prodajnim mestima, a u martu 2021. predstaviti i opciju prenosa novca samo na osnovu poznavanja broja mobilnog telefona primaoca.
„Zadovoljstvo mi je što smo govorili o inovacijama, jer to pokazuje koliko smo kao regulatori, ali i katalizatori promena, radili i uradili. Modernizacija i unapređenje platnog sistema u Republici Srbiji je naše strateško opredeljenje više od pola decenije. Sprovodili smo značajne reforme i preduzimali brojne aktivnosti, i danas naši privrednici i građani imaju modernije finansijske usluge, mogu lakše, jeftinije i sigurno da vrše transakcije. Aktuelna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 samo je pojačala svest da su nove tehnologije i efikasniji poslovni procesi dobrodošli i uvek potrebni u svim sferama modernog bankarstva“, ocenila je guverner Tabaković.
Drugi deo dijaloga bio je posvećen makroekonomskom uticaju pandemije COVID-19 i merama koje su donete za očuvanje ekonomija.
Predstavnicima ECB je ukazano da je NBS od početka krize delovala proaktivno i adekvatno koristeći niz monetarnih mera i instrumenata koji su omogućili brzo i efikasno snabdevanje bankarskog i privrednog sektora neophodnom jeftinom likvidnošću. Posebno je istaknuto da je Srbija ovu krizu dočekala ekonomski pripremljena i ojačana, sa više nego adekvatnim deviznim rezervama koje je NBS tokom prethodnih godina povećavala, između ostalog, i za ovakve situacije. Istaknuti su i pozitivni efekti mera koje su preduzete u cilju olakšavanja položaja dužnika, sa posebnim osvrtom na rezultate u primeni moratorijuma na otplatu kredita. Očuvana visoka kapitalizovanost i likvidnost bankarskog sektora, istorijski najniži nivo problematičnih kredita uz nastavak dvocifrenih stopa rasta kreditne aktivnosti potvrda su očuvane stabilnosti i spremnosti bankarskog sektora Republike Srbije da odgovori svim izazovima u trenutnim vanrednim okolnostima uz obezbeđenje povoljnih uslova finansiranja privrede i građana.
„Svi smo reagovali u skladu sa strukturama naših ekonomija, i monetarnim i fiskalnim prostorima koje imamo. U Srbiji smo donosili brojne mere za očuvanje likvidnosti, povoljnih uslova finansiranja, proizvodnih kapaciteta i radnih mesta. Mogli smo da reagujemo paketom mera u vrednosti od 12,5% bruto domaćeg proizvoda, zahvaljujući potpunom ekonomskom zaokretu koji smo napravili u prethodnih osam godina. U tom periodu Srbija je uspela da postigne i očuva punu makroekonomsku, finansijsku i fiskalnu stabilnost, što je, uz političku stabilnost, bio neophodan preduslov za odgovor ekonomske politike kakav smo sproveli. Zbog toga i na današnjem dijalogu možemo da govorimo o tome da smo, nakon prosečnih stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u Srbiji od 4,3% u prethodne dve godine, ove, krizne godine sprečili veći pad bruto domaćeg proizvoda, a već sledeće godine očekujemo potpuni oporavak“, istakla je guverner.
„Sačuvali smo našu ekonomiju, zaposlenost je povećana, inflacija je niska i stabilna – u proseku oko 1,6%, i pod kontrolom je Narodne banke Srbije. Uprkos velikim neizvesnostima i periodima visokih oscilacija ključnih tržišnih parametara na globalnim tržištima, mi smo kurs dinara prema evru očuvali na stabilnom nivou. Kompletan oporavak privrede vrši se uz podršku koja je odmerena na način da se njom ne ugrožavaju ni cenovna, ni finansijska stabilnost. Imamo brži od projektovanog oporavak investicija, čemu je doprinela realizacija infrastrukturnih projekata koja nije prekidana ni tokom drugog tromesečja, kao i zadržani povoljni uslovi finansiranja. Država je čvrsto rešena da realizuje investicije koje su bile planirane pre pandemije, kao i dodatne investicije, što doprinosi rastu proizvodnog potencijala. Oporavak industrije i pojedinih uslužnih sektora, takođe je brži od projektovanog, a imali smo i bolju poljoprivrednu sezonu. Da nismo reagovali brzo i velikim paketom mera, oporavak naše privrede bi, zbog gubitka proizvodnih kapaciteta i ljudskog potencijala, i u 2021. godini i u narednim godinama bio znatno sporiji. Jesmo, reagovali smo, a naša pravovremena i adekvatna ekonomska podrška domaćoj privredi, omogućila je da naša ekonomija počne da se oporavlja vrlo brzo, već u maju, i da do septembra svi ključni privredni pokazatelji budu na pretkriznom nivou. Ipak, nove zdravstvene mere iz oktobra i novembra u brojnim ekonomijama koji su naši glavni trgovinski partneri upućuju na pojačanu opreznost nosilaca politika, i na neophodnost novih reakcija, ako to bude neophodno. Imajući u vidu naše jake trgovinske veze s tržištem Evropske unije, tempo oporavka zone evra i za nas je izuzetno važan. Mi ćemo nastaviti da radimo kao i do sada, i da nastavimo da opravdavamo poverenje građana i privrede da će stabilni uslovi poslovanja u Srbiji biti očuvani“, zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.
Održavanjem ovog sastanka nastavljena je dugogodišnja tradicija dobrih odnosa NBS i ECB-a. Prvi bilateralni dijalog održan je 14. jula 2014. u Frankfurtu, kada su, na marginama sastanka, tadašnji predsednik Evropske centralne banke, Mario Dragi i guverner Narodne banke Srbije, Jorgovanka Tabaković potpisali Sporazum o saradnji u oblasti sprečavanja falsifikovanja i otkrivanja falsifikovanih novčanica evra u Srbiji. Intenzivni bilateralni dijalozi se jednom godišnje održavaju u Frankfurtu ili Beogradu.